INSTUKCIJSKI DIZAJN

Comienza Ya. Es Gratis
ó regístrate con tu dirección de correo electrónico
INSTUKCIJSKI DIZAJN por Mind Map: INSTUKCIJSKI DIZAJN

1. GAGNEOVA TEORIJA INSTRUKCIJA

1.1. koristi se u dizajnu instrukcija od strane instrukcijskih dizajnera u mnogim svojstvima I nastavlja utjecati u polje edukacijske tehnologije kao što se može vidit jer je Gagne citiran vise od 130 puta u novinama u području od 1985. Do 1990. Spajanje ideja iz biheviorizma I kognitivizma on je dao čisti predložak,što je lako za pratit dizajnerima instrukcijskih događaja

2. TAKSONOMIJA ISHODA UČENJA

2.1. -Kognitivna domena 1- verbalna informacija 2. intelektualne sposobnosti – objaviti ili klasificirati koncepte 3. intelektualne sposobnosti – prihvatiti pravila I pricnipe 4. intelektualne sposobnosti – rješavanje problema dopušta stvaranje solucija I procedura 5. kognitivne strategije – koriste se za učenje

3. 9 INSTRUKCIJSKIH DOGAĐAJA

3.1. 1. Skuplanje informacija 2. Informiranje učenika o ciljevima 3. Poticanje sječanja na prethodno učenje 4. Predstavljanje stimulansa 5. Pružanje uputa za učenje 6. Imamljivanje rezultata 7. Davanje odgovora 8. Procjena učinka 9. Jačanje zadržavanja i prijenos

4. POVIJEST

4.1. 1940ih – podrijetlo instrukcijskog dizajna, 2. Sv. Rat

4.2. Sredinom 1950-ih, kroz sredinu 1960-ih – programski instrukcijski pokret

4.3. Rane 1960. – Kriterij – upućivanja u napredovanja testiranja

4.4. tijekom 1970ih broj modela instrukcijskih dizajna se uvelike povećao te napredovao u mnogim sektorima vojske, akademjie I industrije. Mnogi teoretičari instrukcijskog dizajna su počeli prihvaćati pristup baziran na obrađivanju informacija. David Merrill je za primjer razvio Teoriju pokazivanja komponente (CDT) koja se bazira na značenju prezentacije instrukcijskih materijala.

5. KOGNITIVNA TEORIJA OPTEREĆENJA

5.1. U prošlom desetljeću, teorija kognitvnog opterečenja je počela biti prihvaćena internacionalno I počela je ravolucinirati kako su učesnici instrukcijskog dizajna vidjeli instrukcije

5.2. razvijena od nekoliko empirijskih studija o učenicima. Sweller I njegovi suradnici su počeli mjeriti efekte rada opeterećenja memorije I otkrili da format instrukcijskih materijala ima direktan utjecaj na performance učenika koji koristi te materijale