TJELESNA AKTIVNOST I UTJECAJ NA PSIHIČKO ZDRAVLJE
tiina xxiにより
1. - ima važnu ulogu u poboljšanju psihičkog zdravlja
2. - primjenjuje se kao terapijsko sredstvo
3. - preporuka je provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od najmanje pola sata ili barem tri puta na tjedan u trajanju od jednog sata
4. Serotonin i vježbanje
4.1. New Topic
5. - visoke razine serotonina povezane s ekstatičnošću, a niže s depresijom
6. DVA MEHANIZMA KOJIM VJEŽBANJE UTJEČE NA POVEĆANJE SEROTONIMA
7. FIZIČKA AKTIVNOST ili izravni učinak
8. REDOVITO VJEŽBANJE ili posredni učinak
9. povećava brzinu i povisuje frekvenciju izlučivanja serotonina u mozgu
10. povisuje razinu triptofana u mozgu
11. Endorfini i vježbanje
12. endorfini su skupina međusobno srodnih molekula koje nastaju u organizmu i djeluju kao analgetici, antipiretici i antidepresivi
13. neuroni koji proizvode endorfine locirani su uglavnom ventromedijalno u jezgrama, također ih proizvodi i žlijezda epifiza
14. Količina endorfina u krvi povećava se i do pet puta tijekom duljeg perioda aerobnog vježbanja, od umjerenog do intenzivnog vježbanja i za vrijeme intervalnog treninga
15. najviše utječe dinamičnost anaerobnih vježba i duži period redovitog vježbanja
16. Utjecaj vježbanja na hormonski sustav
17. - svaki je naš organ pod utjecajem hormona - oni reguliraju raspoloženje, rast i razvoj, prenose poruke nužne za međudjelovanje metabolizma i tkiva
18. određeni intenzitet tjelesne aktivnosti uzrokuje biokemijske reakcije u organizmu u obliku lučenja sedam hormona (hormon rasta, testosteron, estrogen, tiroksin, adrenalin, inzulin, glukagon)
19. Suvremeni način života, anksioznost i stres
20. tjelesno vježbanje omogućuje razvoj pozitivnih društvenih i moralnih osobina te utječe na povećanje snage, izdržljivosti ili smanjenjem tjelesne težine
21. zadovoljstvo životom povezano s fizičkom aktivnošću putem osjećaja samoefikasnosti i fizičkog samopouzdanja
22. u borbi protiv anksioznosti i stresa vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma te vježbanje suzbija lučenje stresnog hormona kortizola koji nepovoljno utječe na zdravlje brojnih organa
23. tjelesna aktivnost dugoročno ublažava učinke pretrpljenog stresa i povećava otpornost na budući stres tj. tko više vježba, postaje manje ranjiv na stresne podražaje, a time i imuniji na razvoj depresije ili anksioznosti
24. Tjelovježba i depresija
25. depresija je čimbenik rizika od razvoja bolesti krvožilnog sustava, pogotovo u kombinaciji s tjelesnom neaktivnošću
26. suvremeni pristup liječenju depresije, uz primjenu ostalih načina, podrazumijeva i tjelesnu aktivnost
27. glavni učinak tjelovježbe odnosi se na neposrednu i posrednu ulogu u sintezi i regulaciji koncentracija endorfina, serotonina i dopamina
28. Tjelesna aktivnost i psihoza
29. najveći je učinak tjelovježbe u oboljelih od psihoze u području anksioznosti, depresije i negativnih simptoma te podizanju opće kvalitete života snižavajući tako rizik od relapsa
30. učinkovitije ako se primijeni u mlađoj dobi i u ranoj fazi liječenja
31. Tjelesna aktivnost kao terapijsko sredstvo
32. fizička aktivnost mijenja ponašanje, stvara pozitivne emocije i povećava kapacitet samokontrole
33. održava stabilne remisije, što kvalitetniju i bržu prilagodbu nakon izlaska s bolničkog liječenja te prevenciju relapsa
34. ciljevi: osvijestiti posturu tijela, naučiti pravilno vježbati, promijeniti navike lošeg i ne pravilnog držanja
35. Ovisnost o vježbanju
36. - kategorija "opsesije"
37. - kada fitnesomanija prelazi u bigoreksiju (mišićnu dismorfiju)
38. - postaje životni prioritet, neprestano provjeravanje izgleda u zrcalu, pridržavanje strogog režima prehrane te zloupotreba steroidnih anabolika
39. - ima jednake negativne učinke na socijalno i emocionalno zdravlje kao druge ovisnosti
40. Dora Pavor, 4.a
