1. Mineralne tvari:
1.1. značajna uloga u životu biljaka
1.2. sudjeluju u izgradnji organskih spojeva
1.3. stvaranje osmotskog potencijala stanice
1.4. kataliziraju određene biokemijske procese
1.5. sudjeluju u svim životnim procesima biljaka
1.5.1. posredna uloga
1.5.2. neposredna uloga
1.5.3. Asimilacija:
1.5.3.1. primanje i ugradnja mineralnih tvari u biljne organizme
1.5.3.1.1. mineralne tvari u biljku ulaze kroz sustav korijena
1.5.3.2. izmjena kationa
1.5.3.2.1. proces u kojem vodikovi ioni zamjenjuju pozitivno nabijene mineralne tvari vezane na čestice tla omogućujući njihovo primanje u biljku
2. Načini primanja mineralnih tvari iz tla u korijen:
2.1. pasivno
2.1.1. neselektivan proces koji se zbiva bez utroška energija
2.1.1.1. mineralne tvari putuju strujom vode niz koncentracijski gradijent
2.2. aktivno
2.2.1. selektivan proces u kojem sudjeluju specifični bjelančevinasti nosači koji ih uz utrošak energije prenose kroz plazmatske membrane
2.2.1.1. ioni se u biljci prenose uz njihov koncentracijski gradijent
3. Makroelementi:
3.1. 9 elemenata potrebnih biljkama u većoj količini
3.1.1. ugljik,kisik, vodik, dušik, sumpor, fosfor, kalcij, kalij, magnezij
4. Makroelementi:
4.1. elementi koji su biljkama potrebni u manjim količinama
4.1.1. željezo, mangan, bor, cink, bakar, molibden, klor, nikal
5. Vrste uloga mineralnih hranjivih tvari u stanici biljke:
5.1. specifične
5.1.1. nalaze se uz određeni element
5.1.1.1. kofaktori nekih enzima
5.2. nespecifične
5.2.1. mogu se nalaziti uz različite elemente
5.2.1.1. održavanje elektroneutralnosti u stanicama
5.3. Nedostatak pojedinih mineralnih tvari u biljci uzrokuje specifične simptome
5.3.1. nekroza
5.3.2. kovrčanje lista
5.3.3. kržljav rast
5.3.4. žućenje lista (kloroza)
6. Asimilacija dušika:
6.1. rast biljaka najčešće ograničava manjak dušika u tlu
6.1.1. biljke dušik apsorbiraju iz tla, u obliku nitratnih iona, a neke vrste mogu koristiti i amonijeve ione
6.1.2. razgradnjom uginulih biljaka i životinja dušik se vraća u tlo
7. Fiksacija dušika:
7.1. Neki mikroorganizmi iz tla fiksiraju plinoviti dušik iz atmosfere i djelovanjem enzima nitrogenaze reduciraju ga do amonijaka
7.1.1. taj proces obavlja isključivo anaerobno
8. Simbiotska fiksacija dušika:
8.1. Neki mikroorganizmi (bakterije i gljive) koji mogu fiksirati dušik iz atmosfere žive u simbiozi s biljkama
8.1.1. Na korijenu nalaze se korijenski gomoljići ili nodule
9. Nitrifikacija:
9.1. proces u kojem većina biljaka ne može apsorbirati dušik u obliku amonijevih iona nego se oni moraju oksidirati do nitrita i nitrata
10. Mineralne tvari kao čimbenici staništa:
10.1. Tlo nastaje raspadom stijena pod utjecajem kiše,vjetra, promjene temperature, ...
10.2. Građa i kemijski sastav tla su osnovni čimbenici koji određuju koja vrsta biljaka može dobro uspijevati na nekom staništu
10.3. Acidofilne ili kremene biljne vrste:
10.3.1. žive na kiselim tlima ( pH 4,5 - 5,5)
10.3.1.1. rododendrom
10.3.1.2. pitomi kesten
10.3.1.3. borovnica
10.4. Bazofilne ili vapneničke vrste:
10.4.1. nastanjuju se na tlima sa relativno visokom pH vrijednošću ( pH 6,5 - 7,5 )
10.4.1.1. repa
10.4.1.2. kupus
10.4.1.3. luk
10.5. Halofiti ili biljke slanih staništa:
10.5.1. biljke koje žive na tlima u kojima može biti prisutna veća količina soli
10.5.2. Osjetljive vrste koje ne mogu rasti na takvim tlima
10.5.2.1. divlji kesten
10.5.2.2. lipa
10.5.2.3. pšenica
10.5.3. Vrste tolerantne na sol
10.5.3.1. špinat
10.5.3.2. duhan
10.5.3.3. maslina
10.6. Neke biljke koje žive ne tlima siromašnim mineralima razvile su prilagodbe koje im omogućuju dodatno opskrbljivanje mineralnim tvarima
10.6.1. Mikoriza
10.6.1.1. simbioza korijenja mnogih biljnih vrsta i gljiva
10.6.1.2. kod većine drvenastih biljaka hife obavijaju bočno korijenje i tako funkcionalno zamjenjuju korijenove dlačice
10.6.1.3. gljive u tlu povećavaju topljivost nekih mineralnih tvari
10.6.1.4. prisutna i kod kritosjemenjača
10.6.2. Parazitske biljke
10.6.2.1. Potpuni paraziti (holoparaziti):
10.6.2.1.1. ne sadržavaju klorofil i ne mogu stvarati organske spojeve fotosintezom nego sve hranjive tvari crpe od domadara
10.6.2.1.2. vilina kosa, kokoška, koraljuša
10.6.2.2. Poluparaziti (hemiparaziti):
10.6.2.2.1. sadržavaju klorofil i mogu fotosintezom sintetizirati ugljikohidrate
10.6.2.2.2. mineralne tvari i vodu crpe iz ksilema domadara u koji prodiru pomoću posebnih struktura
10.6.2.2.3. kraljica parazita - Rafflesia arnoldii
10.6.3. Mesojedne biljke
10.6.3.1. žive na staništima siromašnima dušikom i mineralnim tvarima pa ih dobivaju heterotrofno od kukaca kojima se hrane
10.6.3.2. rosika, vrčonoša, venerina muholovka
10.6.3.3. povremeno se hrane sitnim životinjama, najčešće kukcima čijom probavom dobivaju potrebne mineralne tvari
10.6.3.4. imaju posebne žlijezde koje luče probavne enzime