1.1. Atomi - osnovna gradivna jedinka svih tvari. - Atomi se sastoje od još manjih subatomskih čestica PROTONA, NEUTRONA, ELEKTRONA. Kemijski element - skup svih atoma u prirodi s istim brojem protona u jezgri. Kemijski simboli - J.J Berzelius. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA ( 7 Perioda ) 18 SKUPINA .
1.2. PROTONSKI BROJ, NUKLEONSKI BROJ I IZOTOPI -PROTONSKI BROJ -Kazuje broj protona u jezgri odnosno broj elektrona u elektronskom omotaču. -Z= N(p+)=N(e-). -Redni, atomski broj. - NUKLEONSKI BROJ - Kazuje ukupan broj protona i neutrona u jezgri. - A=N(p+) + N(e0). - MASENI BROJ. -IZOTOPI - atomi istog kemijskog elementa s različitim nukleonskim (masenim) brojem A odnosno brojem neutrona u jezgri. - KEMIJSKI ELEMENTI - vrsta tvari koja se sastoji atoma s istim protonskim ili rednim brojem.
1.3. MOLEKULE - Molekule elementarnih tvari povezana dva ili više istovrsna atoma. Molekule kemijskih spojeva povezana dva ili više atoma različitih kemijskih elementa. - Kvantitativno i kvalitativno.
1.4. VALENCIJE ATOMA, KEMIJSKE FORMULE I NAZIVI SPOJEVA - Valencije - svojstvo atoma nekog kemijskog elementa određeno brojem elektrona s kojima atom sudjeluje u vezivanju drugih atoma u nekom kemijskom spoju. - Nazivi spojeva - prema broju pojedinih atoma u spoju. - prema valenciji .
1.5. ZAKON O OČUVANJU MASE - Ukupna masa tvari prije reakcije jednaka je ukupnoj masi tvari nakon reakcije. - Reaktanti - tvari koje ulaze u kemijsku reakciju. - Produkti - tvari koje nastaju kemijskom reakcijom. - JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA - dogovoreni način opisivanja jedinične kemijske promjene kemijskim simbolima i kemijskim formulama uz zadovoljavanje zakona o očuvanju mase . - Kvantativan opis - kazuje točan broj i vrstu tvari koje sudjeluju u jediničnoj pretvorbi. - Kvalitativan opis - kazuje nam koje tvari sudjeluju u kemijskoj promjeni.
2. TLO
2.1. KAKO ISKAZATI SASTAV SMJESE? - Kvalitativni opis - opisuje vrstu tvari u smjesi. - Kvantitativni opis - opisuje količinu pojedinih tvari u smjesi. - Maseni udio - udio mase sastojka u masi smjese. - iskazuje se decimalnim brojem ili postupkom.
2.2. KAKO JE GRAĐENO TLO? - Smjese tvari - Homogene ( sastojci smjese ne mogu se razlikovati golim okom, povećalom ili mikroskopom.) - Heterogene ( sastojci smjese mogu se razlikovati golim okom, povećalom ili mikroskopom.)
2.3. KAKO RAZDVOJITI SASTOJKE IZ SMJESA? - Magnetom, destilacijom, filtriranjem, kristalizacijom, sedimentacijom, dekantacijom, sublimacijom.
2.4. ČOVJEK ISKORIŠTAVA PRIRODU - Recikliranje - ponovno iskorištavanje već korištenih tvari. - Sekundarne sirovine - dobivaju se odvojenim prikupljanjem otpada. - Sirovine - neobrađeni materijali koji služe za dobivanje različitih proizvoda.
3. ZRAK
3.1. KAKAV JE SASTAV ZRAKA I KAKO GA ISKAZATI? - Homogena smjesa plinova. - VOLUMNI UDIO - Udio volumena sastojaka u volumenu smjese. - Iskazuje se decimalnim brojem ili postotkom.
3.2. KAKVA SU SVOJSTVA ZRAKA? - Ozon ( plavkaste boje), dušik, plemeniti plinovi, kisik ( bez boje, okusa, mirisa, ne gori ali podržava gorenje...) - OKSIDI SPOJEVI SA KISIKOM - OKSIDACIJA - REAKCIJA METALA I NEMETALA S KISIKOM.
3.3. DUŠIK I OSTALI PLINOVI - Dušik, vodena para, ugljikov dioksid, vodik, plamentarni plinovi.
4. KEMIJSKI SPOJEVI U NAMA I OKO NAS
4.1. UGLJIKOHIDRATI, MASTI I ULJA, PROTEINI . - Proteini - izgrađuju organizam, sudjeluju u procesima u organizmu, prenose kisik , ubrzavaju kemijske reakcije, sudjeluju u obrani tijela od uzročnika bolesti.
4.2. BIOLOŠKO DJELOVANJE TVARI - Djelovanje tvari na živa bića. - ŠTETNO - alkohol, nikotin, opojne droge, teški metali, pesticidi. - KORISNO - Voda, kisik, masti i ulja, proteini, ugljikohidrati, vitamini, minerali. - DOZA - VAŽNO! - da bi djelovanje neke tvari bilo korisno.
5. ŠTO JE KEMIJA?
5.1. KEMIJA kemija - prirodna i eksperimentalna znanost koja proučava sastav, svojstva, promjene i međusobno djelovanje tvari.
5.2. Alkemija - drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite.
5.3. GDJE I KAKO RADE KEMIČARI - Kemičari rade u kemijskim labaratorijima - Kemijski labaratoriji - Posebni prostori opremljeni najsuvremenijim uređajima, posuđem, priborom i kemikalijima. Pokus - postupak kojim se izaziva neka pojava ili proces u točno određenim uvjetima radi opažanja, istraživanja i tumačenja. Uzorak - mala količina ispitivane tvari. Demonstracijski pokusi - pokusi koje učitelj izvodi u učionici a učenici promatraju.
5.4. OSNOVNO LABARATORIJSKO POSUĐE I PRIBOR - Postoji stakleno posuđe ( menzura, pipeta, čaša, stakleni štapić...) Metalno posuđe (pinceta, tronog, špatula...) Porculansko posuđe i pribor ( porculanska zdjelica, porculanski lijevak...) Pribor od ostalih materijala ( čepovi, gumene cijevi, boca štrcaljka...)
5.5. NA ŠTO SVE TREBA PAZITI PRI IZVOĐENJU POKUSA? Piktogrami - Znakovi opasnosti ( nagrizajuće, eksplozivno, otrovno, štetno za zdravlje...) Sredstva za osobnu zaštitu - rukavice, kuta, zaštitne naočale. Važni telefonski pozivi - Vatrogasci ( 193 ), hitna pomoć ( 194 ), centar za obavješćivanje ( 112 ).
6. VODA
6.1. AGREGACIJSKA STANJA TVARI -Čvrsto (s) - stalan oblik i stalan volumen. -Tekuće (l) - stalan volumen, ali poprima oblik posude u kojoj se nalazi. -Plinovito (g) - nema stalan oblik ni volumen.
6.2. U KOJIM SE OBLICIMA VODA POJAVLJUJE U PRIRODI ? Voda je najzastupljenija anorganska tvar u prirodi i nalazi se u oceanima, morima, polarnom ledu...
6.3. FIZIKALNA SVOJSTVA VODE I DRUGIH TVARI - boja, miris, gustoća, topljivost, tvrdoća, električna vodljivost, toplinska vodljivost, magnetska svojstva.
6.4. VODA OTAPA MNOGE TVARI - Otopine - vodene otopine ( otapalo je voda) - tinkture (otapalo je alkohol) AQ - oznaka za vodenu otopinu dotične tvari. Količina otopljenih tvari - zastićene, nezastićene, prezastićene. - MEKE VODE - TVRDE VODE
6.5. KEMIJSKA SVOJSTVA VODE I DRUGIH TVARI - Kiselo -Neutralno -Lužnato -Inertnost -Reaktivnost -Kemijske promjene - Reaktanti - tvari koje ulaze u kemijsku reakciju. -Produkti - tvari koje ulaze u kemijsku reakciju.
6.6. KEMIJSKE PROMJENE I ENERGIJA - sustav - reakcijska posuda u kojoj se događa promatrana promjena ( čaša, tikvica, epruveta...) -okolina - sve što okružuje sustav.
