DRUGA MODERNA u hrvatskoj književnosti (od 1952. do 1969.)

1. A koje smo književnike mi obrađivali?

1.1. Vladan Desnica (1905. - 1967.)

1.1.1. Proljeća Ivana Galeba - roman esej

1.2. Petar Šegedin (1909. - 1998.)

1.2.1. Orfej u maloj bašti - pripovijetka

1.3. Ranko Marinković (1913. - 2001.)

1.3.1. Kiklop - roman

1.4. Jure Kaštelan (1919. - 1990.)

1.4.1. Jezero na Zelengori - misaona lirska pjesma

1.5. Vesna Parun (1922. - 2010. )

1.5.1. Ti koja imaš nevinije ruke - misaona lirska pjesma

1.6. Josip Pupačić (1928. - 1971.)

1.6.1. More, Tri moja brata - misaone lirske pjesme

2. Najdraži citati koje želim upamtiti:

2.1. “Pijanstvo je u početku poetično, kasnije je slično idiotizmu.” Ranko Marinković, Kiklop

2.2. “Postojati znači otresati tugu sa sebe.” Ranko Marinković, Kiklop

2.3. “Volja je stvar jakih, želja stvar slabih.” Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba

3. Što je bilo prije, a što slijedi?

3.1. ekspresionizam

3.1.1. druga moderna

3.1.1.1. prva moderna

3.1.1.1.1. realizam

3.2. POČETAK MODERNE

3.2.1. -početak moderne-->1892.-objavljena novela Moć savjesti A.G.Matoša

3.2.2. Sukob starih i mladih

3.2.2.1. Stari su zastupnici tradicionalne uloge književnosti, a mladi žele raskid s tradicijom i traže nove književne puteve.

4. Dva književna časopisa

4.1. Razlog (1961.-1968)

4.1.1. "razlogovci"

4.1.1.1. Njeguju pluralizam u pjesništvu, tragaju za vlastitim izrazima, stvaraju intelektualno pjesništvo, izjednačavaju književna i filozofska nastojanja, česte su pjesme u prozi, grafička i vizualna lirika. Tematika je raznovrsna: egzistencijalna i etička pitanja, beznađe i praznina, urbani život s pripadajućim žargonom.

4.1.1.1.1. Nikola Miličević, Slobodan Novak, Zvonimir Golob, Slavko Mihalić, Josip Pupačić, Milivoj Slaviček, Vlatko Pavletić, Miroslav Slavko Mađer, Ivan Slamnig, Vlado Gotovac, Antun Šoljan, Dubravko Horvatić, Ante Stamać, Igor Zidić

4.2. Krugovi (1952.-1958.)

4.2.1. "krugovaši"

4.2.1.1. Estetska obnova književnosti, podržavaju pravo na razliku i vlastiti izraz (umjetnički pluralizam), otvaraju hrvatsku književnost vanjskim utjecajima.

4.2.1.1.1. Antun Šoljan, Radovan Ivšić, Josip Pupačić, Slobodan Novak, Vlado Gotovac, Ivan Slamnig, Fedor Vidas, Vesna Parun, Milivoj Slaviček, Miroslav Slavko Mađer, Nikola Milićević, Irena Vrkljan, Dubravko Ivančan, Vesna Krmpotić

5. "proza u trapericama"

5.1. prema uzoru na Salingera (Lovac u žitu)

5.1.1. Središnji lik te proze je buntovan mladić, gradski frajer koji se ne uklapa u društvenu sredinu, nego sa svojom klapom osporava društvene norme.

5.1.1.1. Predstavnici »jeans proze« su: Antun Šoljan, Zvonimir Majdak, Alojz Majetić i Ivan Slamnig.