Radnje za održivost zdravstvenog sustava

1. Otpad

1.1. Prelazak s medicinskih uređaja za jednokratnu upotrebu na medicinske uređaje za višekratnu upotrebu. Jednostavnija provedba / proizvodi možda već postoje, posebni alati za kirurge, sterilne gaze, sterilne kute i toplinske deke. Teža provedba jer takvi proizvodi možda ne postoje: rukavice, medicinske maske za lice. Potrebno je riješiti izazove u vezi s postupkom sterilizacije. Srednjoročno/dugoročno

1.2. Smanjenje otpada od jednokratnih rukavica educiranjem osoblja o situacijama u kojima su rukavice potrebne, a u kojima nisu. Pružanje sredstva za dezinfekciju ruku i mogućnost pranja ruku u svakoj bolničkoj prostoriji. Srednjoročno/dugoročno

1.3. Provođenje pravilnog razvrstavanja otpada osiguravanjem različitih spremnika i educiranjem djelatnika o tome kako pravilno razdvajati otpad. Uspostaviti logistiku. Osigurati recikliranje. Srednjoročno

1.4. Provođenje autoklaviranja i ponovne upotrebe medicinskih uređaja izrađenih od metala (na primjer sterilni materijal za rane koji se upotrebljava na odjelima). Srednjoročno/dugoročno

1.5. Postavljanje pisača da uvijek ispisuje dvostrano, upotreba papira koji se može reciklirati. Kratkoročno

1.6. Prelazak s papirnate dokumentacije na elektroničku dokumentaciju. Srednjoročno/dugoročno

1.7. Zdravstvena korist: neizravan utjecaj kroz smanjene proizvodne emisije u zrak/vodu; izravan utjecaj na zdravstveni sektor kroz smanjene troškove; smanjeni izravni utjecaji od onečišćenja zraka, vode i tla i emisija stakleničkih plinova, smanjeni utjecaji od onečišćenja vode i tla.

2. Nabava

2.1. Postavljanje smjernica održive nabave za bolnicu. Kupnja samo od proizvođača koji se pridržavaju tih smjernica (kriteriji mogu biti klimatska neutralnost, načela kružnog gospodarstva itd.). Srednjoročno/dugoročno

2.2. Za neke medicinske uređaje moglo bi biti korisno njihovu upotrebu prebaciti na vanjske suradnike: umjesto kupnje medicinskih uređaja, procijeniti jesu li tvrtke već u mogućnosti pružiti ih i brinuti se o problemima povezanima s održavanjem, poput pokvarenih uređaja, na način kojim se promiče kružno gospodarstvo. Srednjoročno/dugoročno

3. Zgrade

3.1. Ulaganje u održive zgrade s odgovarajućom izolacijom. Dugoročno

3.2. Ulaganje u solarne panele. Dugoročno

3.3. Ulaganje u zelene vanjske površine. Dugoročno

3.4. Utjecaj na zdravlje: poboljšana kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru i upotreba netoksičnih materijala.

4. Anestetski plinovi

4.1. Ako je primjenjivo, manja upotreba anestetskih plinova odabirom različitih vrsta anestezije (npr. intravenozno, spinalne blokade) ili smanjenjem protoka svježeg plina, kada je to moguće. Kratkoročno

4.2. Zabrana anestetskih plinova s najgorim učinkom stakleničkih plinova. Kratkoročno

4.3. Provedba strategija recikliranja anestetskih plinova. Srednjoročno/dugoročno

5. Potrošnja energije

5.1. Prelazak na obnovljive izvore energije. (Korist za javno zdravlje: manje onečišćenja zraka od izgaranja fosilnih goriva – smanjena smrtnost i morbiditet.) Kratkoročno

5.2. Poboljšanje energetske učinkovitosti kroz:

5.2.1. ventilaciju: smanjenje snage ako je izvedivo, optimizacija upotrebe kroz ugradnju detektora pokreta u operacijskim salama. Srednjoročno

5.2.2. hlađenje: ugradnja vrata s automatskim zatvaranjem. Srednjoročno/dugoročno

5.2.3. grijanje: povećanje osnovne temperature, ako je izvedivo. upotrebu visoko učinkovitih dizalica topline – osiguranje dobre izolacije. Srednjoročno/dugoročno

5.2.4. rasvjetu: prelazak na LED lampe, ugradnja senzora pokreta. Kratkoročno/srednjoročno

5.3. Zdravstvena korist: neizravan utjecaj zbog smanjenja onečišćivača zraka i emisija stakleničkih plinova.

6. Prijevoz

6.1. Optimizacija zakazanih termina na način da pacijent mora rjeđe dolaziti u bolnicu kao u primjeru: pacijent dolazi jednom na sastanak s anesteziologom i kirurgom. Srednjoročno

6.2. Provedba digitalnih preoperativnih konzultacija. Srednjoročno

6.3. Ponuda mogućnosti iznajmljivanja bicikala zaposlenicima. Kratkoročno/srednjoročno

6.3.1. Zdravstvena korist: poboljšanje zdravlja zaposlenika kroz više tjelesne aktivnosti

6.4. Električni vozni park u vlasništvu bolnice. Srednjoročno/dugoročno

6.5. Ponuda pretplate na javni prijevoz za zaposlenike. Bolja dostupnost autobusa i vlakova u suradnji s općinom. Kratkoročno/srednjoročno

6.6. Zdravstvena korist: neizravan utjecaj zbog smanjenja onečišćivača zraka i emisija stakleničkih plinova.

7. Hrana

7.1. Upotreba lokalnih proizvoda radi smanjenja emisija iz prijevoza. Kratkoročno/srednjoročno

7.2. Odabir hrane biljnog podrijetla i smanjenje mesa i proizvoda životinjskog podrijetla. Kratkoročno

7.2.1. Zdravstvena korist: manje kardiovaskularnih bolesti.

7.3. Upotreba digitalnih alata kako bi se saznale preferencije pacijenata za hranu prije njezine distribucije, a sve kako bi se izbjeglo bacanje hrane. Srednjoročno

7.4. Uvođenje kutija za višekratnu upotrebu za hranu i pića u pokretu. Kratkoročno

8. Općenito

8.1. Naglasak na preventivnoj medicini kako bi se izbjegla bolest i, posljedično, kako bi se izbjegle potrebe za dijagnostikom i liječenjem. Provedba strategija za održavanje zdravlja osoblja, na primjer pružanjem sportskih tečajeva, savjetovanja i nagrađivanja za prestanak pušenja. Na razini politike to bi značilo prebacivanje iz ulaganja u zdravstvo u ulaganje u preventivnu medicinu. Dugoročno

8.1.1. Zdravstvena korist: manje smrtnosti i manje bolesti.

8.2. Smanjenje nepotrebnih medicinskih intervencija. Provođenje jasnih smjernica u dijagnostici i liječenju u bolnici te edukativnih mjera za liječnike i studente medicine o tome kako izbjeći nepotrebne dijagnostike i intervencije. Dugoročno

8.2.1. Zdravstvena korist: manje zdravstvenih komplikacija zbog nepotrebnih dijagnostika i intervencija.

8.3. Ulaganje u digitalizaciju: digitalne konzultacije i digitalni zdravstveni kartoni mogu pomoći pri uštedi ljudskih resursa, sadrže sve odmah dostupne informacije i na taj se način mogu izbjeći već poduzeti napori i/ili materijali.

8.4. Ulaganje u istraživanje: područje medicine tek je na početku procjene svog ugljičnog otiska. Mnoge stvari još su nepoznate. Primjerice, koji lijekovi imaju održiviji opskrbni lanac? Zajedno s inženjerima održivosti procijeniti najodrživije mogućnosti liječenja u zdravstvenoj skrbi. Kada govorimo o lijekovima, uspostava baze podataka za pružanje smjernica odjelu nabave. Postoje li načini za provedbu kružnog gospodarstva u bolnici, primjerice razvrstavanjem plastike izravno u bolnici ILI uključivanjem tvrtki koje se bave proizvodnjom?

8.5. Uključivanje zdravstvenog osoblja: oni najbolje znaju kako izgleda svakodnevica i oni su ti koji trebaju provoditi promjene. Moraju biti izravno uključeni od samog početka. Svijest, obrazovanje i motivacija vrlo su važni.

8.5.1. Zdravstvena korist: zdravo radno okruženje s dobrim timskim duhom može biti korisno za mentalno zdravlje zdravstvenih radnika.