Kakav je živčani sustav i kakva su osjetila u ostalih živih bića- Leon Đ

1. Mnogostanični organizmi - bezkralježnjaci

1.1. Spužve

1.1.1. sjedilački organizmi, NE postoji razvijen živčani sustav

1.2. Žarnjaci

1.2.1. - mreža živčanih stanica i vlakana povezanih dugim izdancima - reakcija cijelim tijelom - prvi se puta javlja živčani sustav - veliki broj osjetilnih stanica na lovkama koje hvataju plijen - nedostaje im mozak

1.3. Plošnjaci

1.3.1. - prva skupina u kojoj se pojavljuju nakupine živčanih stanica-Gangliji koji su početak razvoja mozga (slično središnjem ž. s.) - gangliji su povezani živčanim vrpcama (slično perifernom ž. s. )

1.4. Glavonošci

1.4.1. U glavonožaca se najprije razvio središnji živčani sustav i kod njih već govorimo o mozgu koji je smješten u glavi obvijen hrskavičnom čahurom.

1.4.2. Dobro razvijene oči i osjetilo ravnoteže + na krakovima osjetilo mirisa.

1.4.3. Dobro razvijen živčani sustav: dobra pokretljivost, razvijen vid, grabežljivci su

1.5. Člankonošci

1.5.1. - mozak je smješten u glavi i od njega živci po cijelom tijelu - živčana vrpca s trbušne strane tijela

1.5.2. - dobro razvijena osjetila (osobito pauka i kukaca).

1.5.3. Pauci

1.5.3.1. - obično više pari jednostavnih očiju - određuju udaljenost i položaj plijena + osjetilne dlačice na cijelom tijelu osjećaju pokret svoje mreže

1.5.4. Rakovi

1.5.4.1. - složene oči - ticalima osjećaju opip i miris

1.5.5. Kukci

1.5.5.1. - složene oči - razvijen sluh (npr. cvrčak), a neki imaju opnu na stražnjim nogama kojom primaju zvučne valove - mužjaci nekih leptira ticalima osjećaju miris ženke

2. Mnogostanični organizmi- kralježnjaci

2.1. Živčani sustav: središnji i periferni

2.2. Mozak: zaštićen kostima lubanje, iznimno razvijen

2.3. Kralježnična moždina: zaštićena kralježnicom

2.4. Mozak može odražavati evolucijski razvoj. Razvijenost pojedinog dijela mozga povezujemo s načinom života pojedine skupine kralježnjaka.

2.5. Osjetila

2.5.1. Ribe

2.5.1.1. -bočna pruga,s obje bočne strane tijela - prima informacije o strujanju i tlaku vode Morski psi - dobro osjetilo mirisa

2.6. Gmazovi

2.6.1. - palucaju rašljastim jezikom pri čemu skupljaju mirisne čestice: za pronalaženje plijena, spolnog partnera i bijeg od grabežljivaca.

3. Ostali organizmi- biljke, gljive, alge

3.1. Biljke-iako nemaju živčane stanice, reagiraju na vanjske podražaje: dodir, svijetlo, gravitaciju

3.1.1. Spore reakcije biljaka: okretanje listova, rast korijena i izdanka … Brze reakcije biljaka: sklapanje listova stidljive mimoze, zatvaranje Venerine muholovke

4. Podražljivost je obilježje svih organizama koje omogućuje reakciju organizma na različite podražaje iz okoliša i na taj im način omogućuje: snalaženje u okolišu, pronalazak hrane i spolnog partnera zahvaljujući čemu preživljavaju.

5. Razvoj živčanih stanica i udruživanje u živčani sustav omogućili su brže kretanje i snalaženje u okolišu.

6. Osjetila

6.1. Razvoj živčanog sustava prati i razvoj osjetilnih organa. Razvijeniji živčani sustav i osjetila rezultiraju da je organizam bolje prilagođen za opstanak, kao grabežljivci ili kao plijen.

7. Složene oči kukaca gradi puno malih okašaca.

8. Različit je položaj očiju na glavi svake pojedine skupine zbog čega se i razlikuje svake od životinja.

9. Eholokacija

9.1. - način kojim neke životinje komuniciraju, snalaze se u prostoru ili love (npr. šišmiši i kitovi). Temelji se na zvukovima koje životinja proizvodi te prima i analizira njihov odjek iz okoliša.

9.2. Sličan našem radarskom sustavu

10. Vid zmija

10.1. - slabo razvijen pa neke mogu „vidjeti” toplinu - između nosnica i oka nalazi se organ tzv. termokamera

10.2. Termokamera: registrira objekte oko sebe prema temperaturi

11. Neka se živa bića mogu orijentirati i pomoću zemljina magnetskog polja - MAGNETIZAM: jegulje, morski psi, neke ptice, pčele, bakterije ..

12. Jednostanični organizmi

12.1. Podražljivi su i najjednostavniji jednostanični organizmi - iako NEMAJU živčani sustav.

12.2. Podražljivost im se očituje u kretanju prema određenim podražajima ili od njih. Npr. euglena se kreće prema svjetlosti zbog fotosinteze, a ameba prema hrani.

13. Hife gljiva rastu prema hranjivim tvarima, a jednostanične planktonske alge kreću se prema svjetlosti.