RIJEČNI PROMET
by Marta Hanžek
1. Tehnološki proces tereta u prometu na unutarnjim plovnim putevima
1.1. Sastoji se od: pripreme prijevoznog procesa, prijevoznog procesa i završetka prijevoznog procesa
1.2. U prijevozu tereta na unutarnjim plovnim putevima priprema može biti: tehnološka i komercijalna
1.3. Tehnološki dio pripreme u sebi sadrži: izbor prijevoznog puta, izbor plovila i sastava, izbor sredstva prekrcaja, prijam i pripremu tereta za prijevoz, otpremničke aktivnosti oko otpreme tereta itd
1.4. Komercijalni dio pripreme obuhvaća pripremu dokumentacije za posadu plovila, sama plovila i teret
2. Vrste brodova
2.1. Najkarakterističnija podjela prema tome imaju li vlastiti porivni uređaj ili ne
2.2. 1.Brodovi s vlastitim strojnim porivnim uređajem: a)putnički brodovi b)teretni brodovi c)specijalni brodovi
2.3. 2.Brodovi bez vlastitog strojnog uređaja:a)teglenice b)potisnice
2.4. Plovila bez vlastitog pogona imaju posebne oznake za obilježavanje koje ukazuju na njihovu nosivost i namjenu
2.5. Prvi broj ukazuje na vrstu plovne jedinice, a druga tri broja označuju nosivost u vagonima
3. Kanal Rajna-Majna-Dunav
3.1. Kanal "Fossa Karolina"- 1. pokušaj spajanja neuspješan,2. pokušaj spajanja Rajne i Dunava je bio uspješniji,a treći je završen 1992.godine
3.2. Cjelokupna dužina iznosi 677 km
3.3. Punjenje i pražnjenje predvodnica odvija se brzinom od 1.5 m u minuti
3.4. Širina kanala R-M-D iznosi 50 m,dubina vode 4 m
4. Luke na unutarnjim plovnim putevima
4.1. su uređeni i opremljeni terminali gdje započinje ili završava promet, odnosno to je mjesto zadržavanja tijekom plovidbe
4.2. Prostor riječne ili kanalske luke možemo podijeliti u nekoliko područja: -ulazni kanal, akvatorij luke, bazeni s operativnim obalama i kopneni teritorij luke
4.3. PUTNIČKI TERMINALI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA
4.3.1. Prijevoz putnika na unutarnjim plovnim putevima je vrlo malog značaja, pa se ne grade posebne luke nego samo operativna obala
4.3.2. Otpremljeni sadržaji: terminalima cestovnih vozila i vozila na tračnicama, putničkom zgradom, pristupnim površinama i silaznim mostovima
4.3.3. TERETNI TERMINALI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA
4.3.3.1. Terminalu na unutarnjim plovnim putevima su teretne luke
4.3.3.2. S obzirom na strukturu tereta, luke na unutarnjim plovnim putevima, možemo podijeliti na: univerzalne luke i specijalizirane luke
5. Prijevozne isprave
5.1. Unutarnja plovidba je jedina transportna grana u kojoj se upotrebljavaju dvije prijevozne isprave: teretnice i tovarni list
5.2. Tovarni se list javlja u svim granama transporta, izuzev pomorskog transporta
5.3. Tovarni list se izdaje u jednom primjerku koji potpisuju brodar i krcatelj
6. Odgovornost brodara
6.1. Temeljna odgovornost brodara unutarnje plovidbe je također pretpostavljena krivnja
6.2. U tim slučajevima brodar će biti oslobođen od odgovornosti ako dokaže da u konkretnom slučaju postoji jedan od slučajeva posebnih opasnosti ili ako učini vjerojatnim da je šteta mogla nastati iz tog slučaja:
6.2.1. 1) smještaj tereta na palubi
6.2.2. 2) nedostatak ili slabo stanje ambalaže za teret koji je po svojoj naravi podložan rasipanju ili oštećenju
6.2.3. 3) ukrcaj koji obavlja krcatelj ili iskrcaj koji obavlja primatelj
6.2.4. 4) prijevoz u plombiranom skladištu broda
6.2.5. 5) narav robe koja je po svojim svojstvima osobito podložna oštećenju, manjku ili gubitku
6.2.6. 6) prijevoz živih životinja
7. Unutarnja plovidba
7.1. plovidba odnosno prijevoz koji se odvija unutarnjim plovnim putovima
7.2. Svi vodeni putovi svrstani su u pet kategorija
7.3. Vodeni putovi imaju veliko gospodarsko značenje,ali na na svim kontinentima ta plovidba nije dovoljno razvijena
7.4. Rijeka Rajna je plovna u dužini oko 850 km
7.5. Drugo plovidbeno područje u Europi predstavlja rijeka Dunav koja je poslije Volge najveća rijeka u Europi
7.6. Hrvatska je bogata unutarnjim vodam no plovidba je onemogućena zbog nedovoljne dubine i neuređenosti vodenih tokova
7.7. Značajan promet Dunavom i Savom odvijao se u Rimsko doba
8. Ekonomika transporta
8.1. koristi se pretežno za prijevoz masovnog i brzo rastućeg tereta
8.1.1. U svezi položaja na relaciji Jadran - Podunavlje trebalo bi: 1.Osposobiti Savu za plovidbu 2.Izgraditi kanal Šamac-Vukovar a) u uzvodnoj plovidbi za 411 km b) u nizvodnoj plovidbi prema ušću Dunava u Crno more za 85 km
8.2. transport tereta unutarnjom plovidbom ima nekoliko prednosti: naročito je velika mogućnost transporta tzv. masovnih roba
8.2.1. + modernizacija flotnih kapaciteta.Ta modernizacija morala bi se očitovati u uvođenju novih tehnologija prijevoza.
8.3. U Njemačkoj izračunato da 1KS u unutarnjoj plovidbi pokreće 4.000 kg
8.4. Unutarnja plovidba suočena s 3 prirodna nedostatka: vodeni putovi ne pokrivaju čitav teritorij zemlje, promet po vodi je znatno sporiji od drugih oblika prijevoza i vodeni put je osjetljiv na vremenske okolnosti
8.5. No prednosti ipak pretežu pa unutarnja plovidba dobiva sve značajnije mjesto u RH, ali za to je potrebno nekoliko faktora
9. Luke i pristaništa
9.1. Prema namjeni mogu biti: 1.Otvorene za javni prijevoz 2.Luke od posebne namjene
9.2. Luka vrši čitav niz gosp. djelatnosti
9.3. Da bi mogla vršiti navedene djelatnosti mora imati niz građevina
9.4. Pristanište je vodeni ili s vodom neposredno povezan kopneni prostor koji je opremljen za pristajanje i sidrenje plovila ili ukrcaj i iskrcaj putnika
9.5. Zimovnici: dijelovi luke koji služe kao skloništa brodovima unutarnje plovidbe.Zimovnik ima uvijek svog zapovjednika
10. Režim plovidbe i carinski nazor
10.1. Temeljna je karakteristika plovnih puteva da potpadaju pod puni suverenitet države na čijem teritoriju se nalaze odnosno protječu
10.2. Carinski nadzor obuhvaća: pregled i pretragu brodova, posade, putnika i njihove prtljage, čuvanje i pregled robe, sprovođenje carinske robe i dr.
10.3. Kad brod dolazi iz inozemstva i ima robu za istovar, mora podnijeti manifest, a ako se obavlja djelomičan istovar robe, podnosi izvadak iz manifesta
11. Vozarine u unutarnjoj plovidbi
11.1. Osnovni kriterij za utvrđivanje vozarine u unutarnjoj plovidbi je težina tereta u tonama i dužini prijevoznog puta izražen u km
11.2. Na Rajni za međunarodni transport vrijedi načelo slobodne konkurencije brodara u pogledu određivanja vozarine i količine prevezenog tereta
11.3. U domaćem transportu kriterij za određivanje vozarine je njen odnos prema vozarinama u željezničkom transportu, pri čemu su riječne vozarine u pravilu manje za oko 10% od željezničkih vozarina
12. Ugovori o iskorištavanju brodova
12.1. Kod ugovora o prijevozu stvari, brodar unutarnje plovidbe dužan je osposobiti brod za plovidbu
12.2. Primanje i predaje tereta u unutarnjoj plovidbi obavlja se "ispod vitla" kod brodova u linijskoj plovidbi
12.3. Kod ugovora o teglenju odnosno potiskivanju u unutarnjoj plovidbi, valja razlikovati dvije bitne stvari
12.3.1. 1) teglenje kao ugovorni odnos
13. Putevi u riječnom,jezerskom i kanalskom prometu
13.1. Promet na rijekama i kanalima odvije se po prirodnom i umjetno izgrađenom putu
13.2. Dubina rijeke utječe na gaz plovilla
13.3. Veličina vodostaja ovisi o načinu dotjecanja voda u rijeku
13.4. Signalizacija na unutarnjim plovnim putevima
13.4.1. optička i zvučna signalizacija
13.4.2. po danu: zastave i table
13.4.3. po noći:svjetla