DJELO NORA (LUTKINA KUĆA) - Henrik Ibsen

1. 5. IDEJNA DIMENZIJA DJELA

1.1. emancipacija žene

1.1.1. Nora => pobunjena žena => pobunjeni čovjek

1.1.2. promicanje feminizma i ženskih prava

1.1.2.1. djelo Nora je drama s tezom

1.1.2.1.1. Ibsenova kritika društva

1.2. čovjekova otuđenost i potraga za vlastitim identitetom

1.2.1. samoostvarivanje

1.2.1.1. ,,Mislim da sam ponajprije čovjek."

1.2.1.1.1. modernistički okvir djela

1.3. Nora

1.3.1. ,,...ljudsko biće koje sigurnost što ga ograničuje i sputava mijenja za neizvjesnu, opasnu, ali stoga neograničavajuću slobodu." - Boris Senker

1.3.2. odnos pojedinca prema društvu < odnos pojedinca prema samom sebi

1.4. problematika

1.4.1. dominacija muškarca u društvu i braku

2. 4. MOTIVSKO-SIMBOLIČKA DIMENZIJA DJELA

2.1. modernistička drama

2.1.1. motiv nemogućnosti istinske komunikacije (Nora i Helmer)

2.1.1.1. ,,Nora i Helmer se dubinski ne razuiju, a ne razumiju se zato što način života razara osobnost i onemogućuje izvornu komunikaciju među ljudima..." - Milivoj Solar

2.2. simbolistička drama

2.2.1. SIMBOLIKE

2.2.1.1. LUTKA

2.2.1.1.1. osoba koja nema vlastito stvoreno mišljenje; osoba kojom se upravlja i koju se vodi kroz život

2.2.1.2. LUTKINA KUĆA

2.2.1.2.1. društvo, brak i bračni život u okviru patrijarhalnih normi i neistinskih vrijednosti

2.2.1.3. NORIN PLES

2.2.1.3.1. podlijeganje i podložnost tuđoj volji, željama, htijenjima i manipulaciji

2.2.1.4. KOSTIMIRANA ZABAVA

2.2.1.4.1. lažno predstavljeni brak u kojem su supružnici pod maskama

2.2.1.5. SIMBOLIČKI ANAGNORISIS

2.2.1.5.1. na kraju djela

2.2.1.6. SIMBOLIČKI DEUS EX MACHINA

2.2.1.6.1. ,,Među njima dvoma mora doći do potpunog objašnjenja."

2.3. elementi naturalizma (naturalistička drama)

2.3.1. npr. kada dr. Rank opisuje vrlo ružno i odvratno truljenje i nestajanje svoga tijela

2.3.1.1. estetika ružnoće

2.3.2. motivi naslijeđa, biološke motivacije i nagona

2.3.2.1. Nora - lakomislena poput pokojnog oca, dr. Rank - nasljedna bolest

2.3.2.2. Norin nagon za vlastitom slobodom, identitetom i samoostvarenjem

2.3.2.3. paralele: Nora -Thérèse Raquin

2.3.2.3.1. sličnosti: na oba književna lika sredina nije potpuno utjecala, iako je taj utjecaj bio iznimno snažan

2.3.2.3.2. utjecaj naslijeđa i biološke motivacije važniji od utjecaja okoline

2.4. elementi realizma

2.4.1. prikaz društva i društvenog problema

2.5. paralele s drugim djelima

2.5.1. W. Shakespeare: San Ivanjske noći

2.5.1.1. motiv nehumanog ponižavanja žene do same razine predmeta i materijalnosti, oduzimajući joj njezine misaone i duhovne dimenzije

2.5.1.1.1. žena kao objekt muškarčeve volje, odluke, misli, vlasništva...

2.5.1.2. Torvald Helmer - Tezej

2.5.1.2.1. Tezej

2.5.1.2.2. Torvald Helmer

2.5.1.2.3. odnos žene i muškarca

3. 1. SADRŽAJNA DIMENZIJA DJELA

3.1. TEMA

3.1.1. položaj žene u tradicionallnom društvu, njezino osamostaljenje i gradnja individualnosti

3.1.2. potraga za vlastitim ''ja''

3.1.3. pravo pojedinca na slobodan razvoj i izbor

3.2. greška iz prošlosti kao uzrok sukoba u sadašnjosti

3.2.1. Nora je bez muževog znanja posudila novac i pritom krivotvorila mjenicu kako bi bolesnom mužu omogućila liječenje

3.3. KRATKI SADRŽAJ

3.3.1. 1. ČIN

3.3.1.1. upoznajemo likove i njihove osobine

3.3.2. 2. ČIN

3.3.2.1. otkrivanje Norine laži

3.3.2.1.1. Norin neuspješan pokušaj preokreta situacije

3.3.3. 3. ČIN

3.3.3.1. Helmer čita pismo

3.3.3.1.1. Nora napušta obitelj

3.4. Aristotelovo trojedinstvo

3.4.1. jedinstvo mjesta

3.4.1.1. stan Torvalda Helmera

3.4.2. jedinstvo vremena

3.4.2.1. vrijeme božićnih blagdana

3.4.3. jedinstvo radnje

4. 2. KOMPOZICIJSKA DIMENZIJA DJELA

4.1. 3 čina

4.1.1. vrhunac drame je u 3., završnom činu kada Torvald otvara Krogstadovo pismo

4.1.2. činovi podijeljeni na prizore

4.2. UVOD

4.2.1. naizgled sretan i miran bračni život između Nore i njezina muža Torvalda Helmera

4.3. ZAPLET

4.3.1. Krogstadova ucjena Nori krivotvorenom mjenicom

4.4. VRHUNAC ZAPLETA

4.4.1. Torvald čita Krogstadovo pismo i saznaje ženinu skrivenu tajnu

4.5. PREOKRET/PERIPETIJA

4.5.1. drugo Krogstadovo pismo u kojem on vraća spornu mjenicu s krivotvorenim potpisom

4.6. RASPLET

4.6.1. Nora napušta obitelj, muža i djecu

4.7. DRAMSKA RADNJA

4.7.1. čvrsta, zanimljiva s jasno uočljivim fazama dramske kompozifije

4.8. DRAMSKA NAPETOST

4.8.1. važna; ostvaruje se analitičkom dramskom tehnikom i drugim sredstvima

4.9. DRAMSKI SUKOB

4.9.1. vanjski: Helmer <-->Nora<-->Krogstad

4.9.2. unutarnji: sukob unutar samog Norinog lika

5. 3. LIKOVI

5.1. REDUKCIJA BROJA LIKOVA

5.1.1. djelo Nora je komorna drama

5.1.2. cilj redukcije: prebacivanje pozornosti s dramske radnje na psihologiju likova

5.1.2.1. dubinska analiza psihologije muško-ženskih odnosa

5.2. KARAKTERIZACIJA DIJALOZIMA

5.2.1. dijalozi postaju važno sredstvo razvijanja sukoba među likovima, ali i sredstvo ostvarivanja atmosfere i simbolike

5.3. NORA

5.3.1. tetošena žena koja je cijeli život provela pod ,,staklenim zvonom" njezina oca i muža, ali u negativnom i štetnom kontekstu

5.3.1.1. nesamostalnost

5.3.1.2. nemogućnost razvoja vlastitog mišljenja, identiteta, ukusa, želja, htijenja

5.3.2. odnos muškaraca (otac,Torvald) prema Nori

5.3.2.1. žena kao "lutkica" za igru i zabavu muškaraca

5.3.2.1.1. zanemarivanje svih ostalih aspekata ženskog svijeta i prirode kao što je intelekt, ljepota duha, kreativnost, odgovornost, elokvencija, misaona sposobnost, mogućnost promišljanja, emocionalna inteligencija...

5.3.2.2. krajnje površan i sveden na najelementarnije i najbanalnije ženine karakteristike

5.3.2.2.1. žena kao muškarčeva povlastica i vlasništvo

5.3.3. pretjerana zaštićenost kroz djetinjstvo i mladost

5.3.3.1. uzrokuje Norinu otuđenost i od sebe same, svojih misli, želja, htijenja...

5.3.3.2. uzrokuje njezine djetinjaste crte i nerealističan svijet snova

5.3.4. simbol prava na izbor samostalna i slobodna puta

5.3.4.1. Nora progovara u ime ravnopravnosti i svojevrsne socijalne pravde

5.3.5. crta Norine neiskvarenosti

5.3.5.1. nije htjela zatražiti novčanu pomoć od Ranka, iako ga je zbog njegovih ljubavnih osjećaja prema njoj i slabosti mogla lako iskoristiti

5.3.6. paralele

5.3.6.1. Nora - Emma Bovary - Ana Karenjina

5.3.6.1.1. tri žene buntovnice u borbi protiv društva i njegovih patrijarhalnih normi, dvostrukoih morala i lažnih institucija

5.3.6.1.2. razlike

5.3.6.1.3. Bovary - Nora

5.3.6.2. Nora - Tena

5.3.6.2.1. prisutnost razmaženosti i velike zaštićenosti koja onemogućuje ženin potpuni razvoj i samostalnost

5.4. TORVALD HELMER

5.4.1. Norin muž

5.4.2. simbol ideje da je muškarac ženin pokrovitelj, skrbnik i vlasnik

5.4.2.1. uvjerenje da žena ne može brinuti sama o sebi, promišljati, intelektualno se anagažirati...

5.4.2.1.1. u takvom pogledu žena je marioneta koja bi njega, svoga muža, trebala samo zabavljati

5.4.2.2. Torvaldovo nepriznavanje i nevrednovanje Norine temeljne uloge, a to je uloga čovjeka i ljudskoga bića

5.4.2.3. autoritativan

5.4.2.3.1. ,,Zar si toliko lakoumna?"

5.4.2.3.2. ,,Eh, ženo, ženo! A sad ozbiljno: dobro znaš što ja mislim o tome. Ne želim dugova! Nikakvih zajmova!"

5.4.3. beskičmenjak

5.4.3.1. društvena pravila i propisi - naputak za život

5.4.3.1.1. bit života: ugled, čast, konformizam, afirmacija

5.4.4. mediokritetstvo

5.4.4.1. slabost značaja

5.4.4.2. intelektualna praznina

5.4.5. diektor banke

5.4.5.1. točnost, urednost, pedantnost

5.4.5.1.1. osobine koje pokazuje, ali ne predstavljaju njegovo pravo lice

5.4.6. licemjerje

5.4.6.1. manipulacija

5.4.6.1.1. jak jedino onda kada može nekime upravljati

5.4.6.2. sebičan i neiskren

5.4.6.2.1. npr. tužna sudbina dugogodišnjeg i bolesnog prijatelja Ranka ga nije uopće dirnula

5.4.7. slatkorječivi muškarac koji je hrabar jedino na riječima

5.4.7.1. "skakuća vjeverica", "slatka mala rasipnica", "ti mala, bespomoćna djevojčice"

5.4.8. egoizam i ponos

5.4.8.1. ne može i ne želi priznati da ga je upravo žena (Nora) spasila

5.4.8.1.1. suprotno njegovoj ideji o muškarčevom vodstvu

5.4.8.2. jednostavno ne želi prihvatit činjenicu da žena MOŽE biti pametnija, sposobnija ili spretnija od muškarca

5.4.8.2.1. uzrok njegove ljutnje, bijesa i afekta

5.4.8.3. djelomice prisutna i ljubomora na Norinu spretnost, sposobnosti, stav i hrabrost i ostale karakteristike koje on ne posjeduje

5.4.8.4. ugled, moć, čast

5.4.8.5. njegova povreda ugleda usporediva Karenjinovoj povredi ugleda u ,,Ani Karenjini"

5.4.8.5.1. ,,Da ostaviš svoju kuću, muža, djecu! Pomisli što će reći svijet!''

5.5. KROGSTAD

5.5.1. bankovni službenik

5.5.2. beskrupuloznost

5.5.2.1. ,,Truo je i pokvaren do srži."

5.5.2.1.1. usporediv s Lheureuxom ,,Gospođi Bovary"

5.5.2.2. tuđe nedostatke, slabosti i greške koristi kao sredstvo za iznuđivanje i postizanje vlastita uspjeha

5.5.2.3. novac kao glavni motiv

5.5.3. lažljivost

5.5.4. ucjenjivanje Nore

5.5.4.1. licemjere

5.5.4.1.1. sličnost s Helmerom

5.6. KRISTINA LINDE

5.6.1. Norina prijateljica iz djetinjstva

5.6.2. glas razuma

5.6.2.1. realan pogled na svijet

5.6.3. na Norine probleme ne gleda s ozbiljnošću

5.6.3.1. puno teži i mukotrpniji životni put za razliku od Norinog života pod "staklenim zvonom"

5.6.4. njezin život - lanac nesreća i problema

5.6.5. u njezinom pogledu: Nora = dijete

5.6.6. tajna ljubavna veza s Krogstadom

5.6.6.1. obnova ljubavi i prošlog odnosa

5.6.6.1.1. utjecaj na Krogstadovo preobražavanje

5.7. DOKTOR RANK

5.7.1. obiteljski prijatelj

5.7.2. Torvaldov dugogodišnji prijatelj

5.7.3. tragičan kraj

5.7.3.1. bolest

5.7.3.1.1. smrt

5.7.4. zaljubljen u glavnu junakinju

5.7.4.1. potencijalna Norina lutka

5.7.5. život ga je od aktera pretvorio u pasivnog gledatelja

5.7.6. njegovom sudbinom vlada pomalo zagonetan, slijep i neuhvatljiv fatum