1. Ilirski pokret- hrvatski narodni preporod
1.1. Pravopisna reforma Ljudevita Gaja
1.1.1. U banskoj je Hrvatskoj u to vrijeme još uvijek službeni je jezik bio latinski upravo zato što hrvatski jezik još uvijek nije imao dovoljno razvijeni i općeprihvaćeni književni standard.
1.1.2. 1830. Ljudevit gaj objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja u kojoj je iznio svoju viziju kulturnog zbližvanja svih južnih Slavena.
1.1.3. Oduševljenje nakon Gajeva povratka u Hrv. 1831. godine preraslo je u Ilirski pokret koji je označio početak stvarnja moderne hrvatske nacije.
1.2. Grof Janko Drašković- pisac prvog hrvatskog političkog programa
1.2.1. Godine 1832. objavljena je bročura Disertecija čijij je autor bio grof Janko Draškovič.
1.2.2. Draškovičeva Dezertecija je zapravo bila napisana kao politički program namijenjen hrvatskim zastupnicima na Ugarskom saboru.
1.2.3. Dezertecija je uistinu prvi moderni politički program. I još je bila pisana Hrvatskim jezikom.
1.3. Okupljanje oko ilirskog imena
1.3.1. Odluka da se pokret nazove ilirskim imala je važnu političku pozadinu.
1.3.2. Od svih Južnih Slavena Hrvati su najviše prihvatili ilirsko ime, velikim dijelom zato što je i Katolička crkva podupirala njegovu upotrebu.
1.4. Izdavanje Novina i Danice
1.4.1. Gaj je godine 1835. godine izdao je Novine horvatzke s kniževnim prilogom Daniczom Horvatszkom, Slavonszkom z Dalmatinszkom.
1.4.2. Godine 1835. Gaj je učinio veliki preokret preimenovaši svoje novine u Ilirske narodne novine, a književni prilog u Danicu ilirsku.
1.4.3. Osim toga , tada je u svojim novinama uveo novi pravopis, a kajkavsko narječje zamijenio je štokavskim.
1.5. Osnivanje kulturnih i gospodarskih institucija
1.5.1. Važnu ulogu za širenje ilirskih ideja imalo je osnivanje čitaonica koje su u prvoj polovici 19. st postale mjesto društvenom i političkog života.
1.5.2. U Zagrebačke čitaonice je išao Janko Drašković koji je pokazao interes za osnivanje gospodarskog društva koje bi unaprijedilo hrvatske gospodarne prilike.
1.5.3. Kao rezlutat toga 1841 godine osnovao je Hrvatsko-slavnosko gospodarsko društvo.
1.5.4. Godine 1839. u Sisku je svoju praizvedbu doživjela prva hrvatska moderna drama Juran i Sofija, koju je napisao Ivan Kukuljević Sakcinski
1.5.5. 1846. u Zagrebu je odigrana prva hrvatska opera Ljubav i Zloba čiji je autor bio Vatroslav Lisinski.
1.6. Srpanjske žrtve
1.6.1. Potkraj 1841. godine u županijama civilne Hrvatske Trebali su biti provedeni županiski izbori tzv. restauracije.
1.6.2. Početkom 1843. bečki je dvor iznenadno objavio da se zabranjuje ilirsko ime i ilirski grb.
1.6.3. Od godine 1843. Ilirska stranka mijenja ime i postaje Narodna stranka ,a Gajeve Novine Ilirske postaju Narodne Novine.
1.6.4. Dana 2. svibnja 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski je na zasjedanju Hrvatskog sabora progovorio na hrvatskom jeziku zahtjevajući da se hrvatski uvede u javni život.
1.7. Uvođenje hrvatskog književnog života
1.7.1. Godine 1846. na Zagrebačkoj akademiji otvorena je katedrala hrvatskog književnog jezika, a prvim profesorom imenovan požežanin Vjekoslav Babukić-
1.7.2. 1847. godine Ivan Kukuljević Sakcinski ponovno je u Hrvatskom saboru zatražio da se hrvatski jezik uvede kao službeni jezik Trojedne Kraljevine. Taj prijdlor je bio odobren
2. Hrvatska u pretpreporodno doba (1815.-1830)
2.1. Problemi razjedinjnenosti hrvatskih zemalja početkom 19.st
2.1.1. Pukovnije francuske Vojne Hrvatske odmah su reinkorporirali Vojnoj Krajini, čime su pokazali da ne razmišljaju o razvojačenju toga prostora.
2.1.2. 1816. nastaje Kraljevina Ilirija,ali bez Dalmacije koja je također proglašena kraljevinom
2.1.3. Hrvatskom je banu oduzeto vojno zapovijedništvo nad Banskom krajinom
2.1.4. Veliki dio Hrvatske i dalje je u Bosni i Hercegovini živio unutar granica druge države - Osmanliskog Carstva
2.1.5. Razdijeljenost Hrvatskih zemalja stvorila je brojne probleme u kulturnom, gospodarskom, i političkom razvoju Hrvatske.
2.1.6. Oslabjela svijest o narodnom zajedništvu zajedno sa snažnom pojavom autonomaštva tijekom 19.stoljeća značiti veliku prepreku integraciji hrvatskih zemalja.
2.2. Društvene i gospodarske prilike u banskoj Hrv. i Vojnoj krajini u prvoj polovici 19.st
2.2.1. Nedostojalo je prosvjetnih,kulturnih i gospodarskih institucija,a velik problem činila je i slaba obrazovanost građana.
2.2.2. U Osijeku, RIjeci,Sisku,Karlovcu i Senju pojavljuje se novi sloj uspješnog građanstva.
2.2.3. Jedan od najuspječnijih predstvnika toga novoga građabstva bio je Andrija Ljudevit Adamić,trgovac i poduzetnik iz Rijeke.
2.2.4. Adamićevo pokretanje tvornice papira označilo je početak industriske revolucije
2.2.5. Obilje drvne građe pogodovalo je razvoju brodogradnje u primorskim gradovima,a u kontinentalnom dijelu banske Hrvatske bila je razvijena izgradnja riječnih brodova.
2.3. Biskup Maksimilijan Vrhovac
2.3.1. Godine 1787. u vrijeme najžešćeg jozefinizma na čelo Zagrebačke biskupije došao je Maksimilijan Vrhovac.
2.3.2. Vrhovac je bio čovjek svojeg vremena, pod snažnim utjecajem prosvjetieljstva i slobodarskih idjea.
2.3.3. Biskup Vrhovac ostao je upamćen kao osoba koja je u političkom životu odlučno branila interese banske Hrvatske.
2.3.4. Vrhovac je bio živo zainteresiran i za razvoj godpodarstva.
2.4. Mađarski hegemonizam
2.4.1. Godine 1790. na zasjedanju Ugarskom sabora prvi se put pokazala opadnost od mađarskog hegemonizma koja će u sljedećim desetljećima označiti hrvatsko-mađarsko odnose.
2.4.2. Rasprava se na Ugarskom saboru u Požunu ponovno najviše zaštrila oko pitanja jezika jer su Mađari ponovili zahtjev da se mađarski jezik uvede u sve škole.
2.5. Metternichov apsolutizam u banskoj Hrvatskoj
2.5.1. Središnja osoba nove apsolutističke vladavine bio je kancelar Clemens Wenzel Lothar Matternich,pa je po njemu čitavo razdoblje nazvano Matternichovim apsolutizmom.
2.5.2. Kada je 1825. umro je ruski car Aleksandar I. Sveta je alijansa došla u krizu koja je uzdrmala i vlast austriskog cara Franje I. stoga je on odlučio odustati od apsolutističke vladavine kako bi dobio podršku hrvatskog i ugarskog plemstva,pa je iste godine sazvao i Hrvatsku i Ugarski sabor.
3. Hrvatske zemlje u revolucionarnim zbivanjima
3.1. Zahtijevanja naroda
3.1.1. Širenjem Europe isticani su isti zahtjevi - s jedne strane pravo nacija na samoopredjeljenje i suverenost,a s druge, uvođenje liberalnih promjena
3.1.2. Saznavši za zbivanja u Beču i Budimpešti, Ljudevi Gaj i njegovi nardnjaci sazvali su u Zagrebu veliku Narodnu Skupštinu.
3.1.3. Narodna je skupština 25.ožujka prihvatila Zahtijevanja naroda stvljena u 30. točaka
3.2. Ban Jelačić na čelu banske Hrvatkse i Hrvatsko-slavonske vojne krajine
3.2.1. Nakon što je ban Heller godine 1845. podnio ostvaku, banska je HRvatska tri godine bila bez nositelja banske časti.
3.2.2. U tajnim pregovorima su predstavnici postavili krajiškog pukovnika Josipa Jelačića za bana.
3.2.3. Jelačić je 19. srpnja 1848 naredio prekid svih državnopravnih odnosa banske Hrvatske s Ugarskom i zabranio primanje ikakvih naredba od ugarskih državnih institucija.
3.2.4. Ban je 25.travnja 1848. proglasio ukidanje kmetstva u banskoj Hrvatskoj.
3.3. Prvi zastupnički saziv Hrvatkog sabora
3.3.1. Hrv. sabor je do 1847. bio staleški sabor.
3.3.2. Ban je donio novi izborni zakon koji je bio sličan mnogim građanskim izbornim zakonima.
3.3.3. Dana 5. lipnja 1848 u Zagrebu je prvi put u povijesti zasjedao Hrvatski sabor čiji su zastupnici izabrani na parlamentarnim izborima.
3.4. Jelačićev vojni pohod na Ugrasku
3.4.1. Virovitička županija je u ljeto 1848. odlučila svoje zastupnike slati izravno na Ugarski sabor .
3.4.2. Dana 11.rujna 1838. Jelačić je prešao Dravu kod Varaždina s više od 35 tisuća hrvatskih vojnika i ušao u Međimurje u kojem je uspostavio hrvatsku vlast.
3.4.3. Dana 29.rujna Jelačić se sukovio s mađarskom vojskom kod mjesta Pakozda.
3.4.4. U prosincu 1848. Jelačić je proglašen gubernatorom Rijeke, a zatim i namjesnikom Dalmacije.
3.5. Odjeci revolucionarnih zbivanja u Dalmaciji
3.5.1. 1848.godine Dalmacija se prvi put našla pod vlašču osobe koja je ujedno obnašala i čast hrvatskog bana.
3.6. Oktroirani ustav
3.6.1. Nakon što su zajedno ugučili revoluciju u Beču, knez Windischgraetz i ban Jelačić kreću u Ugarsku.
3.6.2. Novi vladar Franjo Josip I. u ožujku 1849. godine naglo proglasio oktroirani (nametnuti) ustav.
3.6.3. Hrvatskoj je priznata neovisnost u Ugarskoj,ali ustav nije spominjao ništa o sjedinjenju banske Hrvatske s Dalmacijom i Vojnom Krajinom.