1. ŽIVČANI SUSTAV
1.1. Živčani sustav je mreža stanica koje šalju i primaju informacije iz organizma i okoline. DIjeli se na:
1.1.1. SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV-sastoji se od mozga i leđne moždine
1.1.1.1. PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV-sastoji se od živaca koji povezuju mozak i moždinu sa ostalim djelovima tijela-
1.1.1.1.1. AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV-čine ga živci i živčana središta u mozgu koji upravljaju životno važnim funkcijama kao što su: disanje, rad srca itd. Autonomni živčani sustav dijelimo na simpatikus i parasimpatikus. Njihova su djelovanja suprotna pa u organizmu djeluju naizmjence.
1.2. Mozak se sastoji od velikog mozga, malog mozga i produžene moždine. Mali mozak smješten je iza velikog, na svojoj površini ima brazde i vijuge, a upravlja usklađivanjem pokreta i održavanjem ravnoteže.
1.2.1. Produžena moždina spaja mozak s leđnom moždinom koja pravlja nesvjesnim funkcijama našeg tijela: disanjem, probavom, krvotokom itd. Leđna moždina nastavlja se na produženu moždinu koja je smještena u cjevastoj šupljini unutar kralježnice. Ona povezuje mozak sa svim ostalim dijelovima tijela.
1.3. Hormoni su tvari koje se nakon nekog podražaja izlučuju iz posebnih žlijezda u krv.
1.3.1. Djele se na žlijezde sa unutarnjim lučenjem (endokrine žlijezde):
1.3.1.1. HIPOFIZA- glavna žlijezda koja nadzire rad drugih žlijezda i nalazi se na donjoj strani mozga te izlučuje hormone: hormon rasta, TSH, prolakti, FSH...
1.3.1.1.1. ŠTITNA ŽLIJEZDA-nalazi se na prednjoj strani vrata, a izlučuje hormon tiroksin koji regulira metabolizam.
1.3.2. Egzokrine žlijezde (žlijezde s vanjskim lučenjem) luče proizvedene tvari izvan tijela ili u šupljine koje su povezane s vanjskim prostorom.
1.3.2.1. Najvažnije su: žlijezde slinovnice, znojnice, suzne žlijezde, gušterača, dojke i jetra.
2. SUSTAV ORGANA ZA KRETANJE
2.1. Sustav organa za kretanje čine kostur i mišići.
2.1.1. KOSTI-čvrsto tkivo koje podupire i štiti tjelesnu strukturu. Kosti su međusobno povezane zglobovima i mišićima. Građene su od bjelančevina, mineralai vode. One se obnavljaju nakon što se prelome.
2.1.1.1. DUGE KOSTI nalaze se u rukama i nogama i obično imaju ulogu poluge (najdulja je bedrena kost). Cjevasta su oblika, na površini građene od tvrdoga koštanoga tkiva, a unutra od spužvastoga tkiva.
2.1.1.1.1. PLOSNATE KOSTI izgrađuju lubanju, zdjelicu i lopaticu.
2.1.2. MIŠIĆI -aktivni dio sustava za kretanje.Mišiće izgrađujemo tako što ih izlažemo velikim naporima i podstičemo ih na rast. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav.
2.1.2.1. Vrste mišića su:
2.1.2.1.1. Poprečnoprugasto mišićno vlakno je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.
3. KRVOŽILNI SUSTAV
3.1. Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze).
3.1.1. Krv je tjelesna tekućina posebnog mirisa i okusa. U odraslome organizmu ima oko 5 litara krvi. Krv se sastoji od krvne plazme, krvnih stanica i krvnih pločica.
3.1.1.1. KRVNA PLAZMA - žućkasta tekućina koju čini 90% vode i otopljene bjelančevine, soli, plinovi...Uloga krvne plazme je da do stanica prenosi hranjive tvari i hormone, a da iz stanica odnosi štetne tvari do organa za izlučivanje, ali i dio ugljikovog dioksida do pluća. Sudjeluje u održavanju tjelesne temperature.
3.1.1.1.1. CRVENE KRVNE STANICE(eritrociti) su stanice koje sadrže hemoglobin koji krvi daje crvenu boju. Eritrociti prenose kisik do stanica, a od stanica dio ugljikovog dioksida do pluća. Ove krvne stanice su najbrojnije.
3.1.2. KRVNE GRUPE-poznajemo četiri krvne grupe: A, B, AB ili 0. Prisutnost antigena A na površini eritrocita određuje krvnu grupu A, a prisutnost antigena B određuje krvnu grupu AB, a izostanak antigena određuje krvnu grupu 0. Krvna grupa određena je kombinacijom gena.
3.2. SRCE je šuplji mišićni organ, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile. Smiješteno je između dva plućna krila. Obavijen je tankom ovojnicom od vezivnog tkiva. Srce je podijeljeno na lijevu arterijsku i desnu vensku polovicu. Svaka polovice se satoji od dvije pretklijetke. Radom srca upravlja autonomni živčani sustav.
3.2.1. Arterije su krvne žile koje odvode krv iz srca. Granaju se i završavaju kapilarima. Najveća arterija je aorta, ujedno i najveća.
3.2.1.1. Vene su krvne žile koje dovode krv u srce.
3.2.1.1.1. Mali krvotok započinje u desnoj klijetki, odakle venska krv odlazi u pluća. Veliki krvotok započinje u lijevoj klijetki. Aorta odvodi aarterijsku krv po tijelu.
4. DIŠNI SUSTAV
4.1. Sustav organa za disanje čine: nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća.
4.1.1. Pri udisaju ošit se stegne i izravna, potiskujući trbušne organe prema dolje. Međurebreni mišići se stegnu te povlače rebra prema gore i prema van. Tom se prilikom poveća volumen prsnog koša, pluća se šire te se tlak u njima smanji, što uzrokuje ulazak zraka bogatog kisikom u pluća. Pri izdisaju ošit se opusti i podigne. Međurebreni mišići također se opuste te se rebra vrate prema unutra čime se smanji volumen prsnog koša i tlak u plućima poraste, što uzrokuje izlazak zraka bogatog ugljikovim dioksidom iz pluća.
4.1.1.1. Plućno disanje proces je izmjene plinova između organizma i okoline.
4.1.2. Disanjem upravlja središte za disanje, koje se nalazi u produženoj moždini. Iako je naše disanje nesvjesno, ipak možemo svjesno zaustaviti dah, npr. kada želimo duže roniti pod vodom, a možemo i povećati broj udisaja, npr. kada trčimo jer tada imamo pojačanu potrebu za kisikom.
4.1.2.1. Kako nastaje glas? Zvuk se u grkljanu (pomoću glasnica), u nosnoj i usnoj šupljini, a uz pomoć zubi, jezika i usana oblikuje u glas. Grkljan se nalazi između ždrijela i dušnika. Na ulazu grkljana nalazi se poklopac koji pri gutanju sprječava ulazak hrane u dušnik. Grkljan je građen u obliku hrskavičnog prstena u čijoj se šupljini nalaze dva elastična nabora koji proizvode glas – glasnice. One se pomoću mišića međusobno približavaju ili udaljavaju, čime upravlja središte za govor u mozgu i produženoj moždini. Kad se glasnice približe, zrak koji struji ždrijelom uzrokuje njihovo titranje čime nastaje zvuk. Visina zvuka ovisi o međusobnoj udaljenosti glasnica.
5. PROBAVNI SUSTAV
5.1. Probavni sustav čine probavni kanal i probavne žlijezde. Sastoji se od usta, ždrijela, jednjaka, želudca, tankog crijeva, debelog crijeva i crijevnog otvora. Probavne žlijezde su žlijezde su žlijezde slinovnice, jetra i gušterača. Probava započinje u ustima, a završava u tankom crijevu.
5.1.1. U ustima se hrana najprije mehanički razgrađuje. Zubi usitnjavaju hranu, jezik je prevrće, a slina ju omekšava.
5.1.1.1. Enizmi su tvari koje se po kemijskom sastavu bjelančevine. Ubrzavaju kemijske reakcije pa tako i razgradnju hranjivih tvari.
5.1.1.1.1. Klorovodična kiselina zgrušava bjelančevine čime olakšava njihovu razgradnju. Istovremeno osigurava kiseli pH nuždan za aktivnost enzima pepsina i uništava neke bakterije iz hrane.