Primorska Hrvatska

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Primorska Hrvatska by Mind Map: Primorska Hrvatska

1. POMORSTVO

1.1. Jednostavan i jeftin promet su bili preduvjet da se uz obalu smjeste velika industrijska postrojenja.

1.2. Rijeka je najprometnija hrvatska luka. Riječki lučki sustav sastoji se od četiri lučka bazena:omišaljskog na Krku(naftni terminal), bakarskog(Terminal za rasute terete), riječko-sušačkog(kontejnerski terminal i za generalne terete i drvo), i raškog kraj Labina(terminal za stoku).

1.3. Jadrolinija- za prijevoz putnika. Rapska plovidba i Mediteranska plovidba za brodske i trajektne linije.

1.4. Većina turista dolazi u luke većih jadranskih gradova: Split, Dubrovnik, Zadar, Pula i Rijeka.

2. POLJOPRIVREDA

2.1. Uzgoj voća u Ravnim kotarima i uzgoj agruma u delti Neretve, južnodalmatinskim otocima i Konavlima.

2.2. Vinogradarstvo i vinarstvo još od starogrčkih i rimskih vremena.

2.3. Maslinarstvo je jedna od najzastupljenijih grana poljoprivrede u primorskoj Hrvatskoj.

2.4. Suhozid je spriječio ispiranje tla kišom i odnošenje tla vjetrom.

2.5. Štočarstvo uglavnom ekstenzivnog tipa, vrlo važan uzgoj ovaca.

3. INDUSTRIJA I ENERGETIKA

3.1. Najveća brodogradilišta- Pula(Uljanik), Rijeka(3. maj, Viktor Lenac), Trogir(Brodotrogir) i Split(Brodosplit) i u nekim manjim naseljima poput Malog Lošinja, Vele Luke, na Korčuli, Punta na Krku...

3.2. U 20.st. se odvija proces litoralizacije, tj. okupljanje stanovništva i gospodarstava uz obalu.

3.3. JANAF- Jadranski naftovod, glavni naftovod.

4. TURIZAM

4.1. Istarska je najrazvijenija turistička regija,a najpoznatija odredišta su:Umag,Rovinj,Pula i NP Brijuni.

4.2. Pirmorska Hrvatska ima:dobar geografski-prometni položaj, toplo,čisto i bistro plavo Jadransko more, ugodna i topla sredozemna klima, razvedena obala s razvijenim nautičkim turizmom s brojnim marinama, bogata prirodna baština s pet nacionalnih parkova.

4.3. Za razvoj turizma u Primorskoj Hrvatskoj najvažniji su:kulturno-povijesni spomenici,kulturno-zabavne manifestacije i kulturne ustanove,vjerski objekti...

4.4. Turizam ima i važnu ulogu u poticanju razvoja drugih gospodarskih grana,kao što su poljoprivreda i proizbodnja hrane,promet,građevinarstvo,brodogradnju...

4.5. Negativan učinak je stihijska ili divlja gradnja,te izmjenjivanje mediteranskih ambijenata prostora.

5. JADRANSKO MORE

5.1. Podmorski prag razdvaja jadranski od jonskog bazena.

5.2. Kraj zadnjeg ledenog doba je dovelo do transgresije, proces podizanja razine mora.

5.3. Abrazija je proces kojem na reljef utječu valovi, tako nastaju klifovi i žala.

5.4. Svojstva mora su temperatura, gustoća, slanost, prozirnost i boja.

5.4.1. Jadransko more pripada toplijim, prozirnijim i slanijim morima. Prosječna slanost je 38 promila.

5.5. Jadran je postao "Europsko more" zbog svojeg prirodnog bogatstva.

6. RIBARSTVO

6.1. 80% lova ribe su male plave ribe(srdela i inćun.)

6.2. Marikultura u Hrvatskoj uključuje uzgoj bijele ribe(lubin i komrača), plave ribe(plava tuna) i školjkaše(dagnje i kamenice).

7. PROIZVODNJA SOLI

7.1. Solane u: Pagu, Ninu i Stonu.

8. PRIRODNA I KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

8.1. Strogi rezervati- Hajdučki i Rožanski kukovi.

8.2. NP- Brijuni, Paklenica, Krka, Kornati, Mljet.

8.3. PP-Učka, Biokovo, Telaščica, Lastovsko otočje, Vransko jezero i najveći PP Velebit.

8.4. Arena i slavoluk Sergijevaca u Puli, Dioklecijanova palača u Splitu te Salonu, Eufrazijeva bazilika u Poreču-6.st.-mozaici.

8.5. Crkva SV. Donata u Zadru, crkva Sv. Križa i Sv. Nikole u Ninu, crkva Sv. Spasa u Cetini.

8.6. Katedrala svetog Jakova u Šibeniku i kazalište u Hvaru.

8.7. Klupsko pijevanje, nijemo kolo, dvoglasje, izrada čipke, sinjska alka, ophodi zvončara, Festa Sv. Vlaha, stočarske kućice.

9. NASELJA PRIMORSKE HRVATSKE

9.1. Kuće su okupljene oko izraženog središta poput crkve, trga ili reljefne cjeline(npr. obale).

9.2. Mnoga naselja uz obalu su pored povijesne jezgre.

9.3. U Riječkoj makroregiji je uz Rijeku najveće regionalno središte Pula. U pulskoj regiji je težište gospodarstva turizam kao i u riječkoj.

9.4. Splitska makroregija je podijeljena na: zadarsku, šibensku, splitsku i dubrovačku regiju.