Gospodarstvo, komunikacije, te seoska i gradska društva srednjovjekovne Europe
by Luka Cala
1. PROMJENE NA SELU
1.1. život u drvenim/ zemljanim nastambama i kućama bez osnovnih komunalija
1.2. mnogi kmetovi postaju slobodni seljaci
1.3. zbog veće isplativosti i produktivnosti feudalci zemlju daju u zakup što dovodi do uvođenja dvostrukog oporezivanja, što uzrokuje brojke ustanke seljaka
2. RAZVOJ GRADOVA
2.1. vladari europskih monarhija (poglavito Francuske i Njemačkih zemalja) potiču razvoj i širenje gradova jer im centralizacija olakšava kontrolu države
2.2. gradovi uz obalu (pogotovo zemalja kolonijalnih sila) imali su brodogradilišta, te su postajali gospodarski i trgovački centri Europe od međunarodnog značaja za to vrijeme
2.2.1. utjecaj tradicionalno najmoćnijih gradova Europe (onih u Italiji) naglo slabi zbog seljenja glavnih prometnih pravaca sa Mediterana na Atlantik
2.3. promjene u proizvodnji također su dovele do slijevanja stanovništva u gradove
2.4. nagla urbanizacija stvorila je veliko tržište uzrokovano potrebama sve većeg broja građana
3. RAZVOJ POLJODJELSTVA I STOČARSTVA
3.1. dolazak novih agrikultura iz Novog svijeta drastično mijenja prehranu i način življenja stanovništva Starog svijeta
3.2. kukuruz, grah i bundeva ulaze u svakodnevnu prehranu stanovništva prvo Osmanskog Carstva, a zatim se taj običaj širi na Zapad koji ga prenosi dalje u Afriku i ostatak Azije
3.3. otkrićem da grah i bob obnavljaju rodnost zemlje, te da se njena plodnost može povećavati osmišljenom razmjenom kultura ukinut je tropoljni sustav
3.4. kukuruz i krumpir postaju omiljene namirnice u Europi
4. PROMJENE NA ISTOKU EUROPE
4.1. nazadovanje u odnosu na Zapad
4.2. kmetstvo glavni oslonac gospodarstva Carske Rusije
4.3. opadanje utjecaja Osmanskog Carstva dovodi do porasta korupcije i slabljenja gospodarske i političke moći države
4.4. veletrgovci i poduzetnici dolaze sa zapada, uzimaju rudnike i ugljenokope u koncesiju, pokraj njih otvaraju manufakturne radionice, no zaradu odnose na zapad
5. MANUFAKTURA I INDUSTRIJA
5.1. vlasnik manufakture nije više neposredni proizvođač kao vlasnici obrtničkih radionica, nego zapošljava najamne radnike (rad dobiva cijenu)
5.2. proizvodnja se izvodi ručno ili strojevima pokretanim pomoću životinja ili ljudi
5.2.1. izvedena je podjela rada – svaki radnik obavlja svoj dio posla
5.2.1.1. najamnici dobivaju nadnicu ovisno o stručnoj spremi i obrazovanju
5.3. cehovi koče razvoj manufaktura pa poduzetnici organiziraju proizvodnju na selu
5.4. zbog pojeftinjenja proizvodnje, bolje organizacije i većih prihoda poduzetnici potiču obrazovanje svojih radnika
5.5. podno gradskih zidina nastaju radionice oko kojih se bivši seljaci – sadašnji radnici naseljavaju
5.6. poduzetnici grade radionice i u blizini rudnika i ugljenokopa, a dostupnost tehnološke vode dovodi do gradnje strojeva koji se pomoću nje pokreću – vodenice, ili pomoću vjetra - vjetrenjače
5.7. bankari započinju nove oblike financiranja poduzetničkih ideje, dolazi do papirnatog novca na Zapadu
5.8. porast birokratskog aparata i vojske, te osiguravanje odora za iste učinilo je državu najvećim kupcem tkanina
6. KAPITALIZAM
6.1. kapitalizam je društveni sustav u kojem temelj gospodarstva čine suprotstavljeni društveni slojevi
6.1.1. vlasnike sredstava za proizvodnju nazivamo kapitalisti
6.1.1.1. kapitalizam se zasniva na privatnom vlasništvu, slobodnom poduzetništvu i tržišnoj konkurenciji kapitala i radne snage