Radnje za održivost zdravstvenog sustava

1. Otpad

1.1. Prelazak s jednokratnih na višekratne medicinske proizvode. Jednostavnija implementacija / proizvodi koji možda već postoje, alati za kirurge, sterilne gaze, sterilne kute i grijaće pokrivače. Teža implementacija jer proizvodi možda ne postoje: rukavice, medicinske maske za lice. Moraju se riješiti izazovi povezani s postupkom sterilizacije. Srednjoročno/dugoročno

1.2. Smanjenje otpada uslijed upotrebe jednokratnih rukavica edukacijom osoblja o situacijama u kojima rukavice jesu ili nisu potrebne. Pružanje sredstva za dezinfekciju ruku i mogućnosti pranja ruku u svakoj bolničkoj prostoriji. Srednjoročno/dugoročno

1.3. Implementacija pravilnog odvajanja otpada pružanjem različitih spremnika i edukacijom osoblja o pravilnom odvajanju otpada. Osiguravanje provedbe prikladne logistike. Osiguravanje recikliranja. Srednjoročno

1.4. Implementacija autoklava i oporabe metalnih medicinskih proizvoda (na primjer, sterilnih materijala za rane koji se rabe na odjelima). Srednjoročno/dugoročno

1.5. Pisač koji je uvijek postavljen na obostrani ispis, upotreba samo recikliranog papira. Kratkoročno

1.6. Prelazak s papirnate na elektroničku dokumentaciju. Srednjoročno/dugoročno

1.7. Zdravstvena pogodnost: neizravan utjecaj putem smanjenih emisija proizvodnog zraka/vode; izravan utjecaj na zdravstveni sektor uz niže troškove; smanjenje izravnog utjecaja uslijed zagađenja zraka, vode i tla te emisija stakleničkih plinova, smanjenje utjecaja uslijed zagađenja vode i tla.

2. Nabava

2.1. Određivanje smjernica za održivu nabavu za bolnicu. Kupnja samo od proizvođača koji poštuju te smjernice (kriteriji bi mogli biti klimatska neutralnost, načela kružnog gospodarstva itd.). Srednjoročno/dugoročno

2.2. Za pojedine bi medicinske proizvode moglo biti korisno eksternalizirati njihovu upotrebu: umjesto kupnje medicinskih proizvoda, procijeni pružaju li ih već sada poduzeća te brinu li se o problemima s održavanjem, kao što su pokvareni strojevi, na kružan način. Srednjoročno/dugoročno

3. Građevine

3.1. Ulaganje u održive građevine s prikladnom izolacijom. Dugoročno

3.2. Ulaganje u solarne ploče. Dugoročno

3.3. Ulaganje u zelene površine na otvorenom. Dugoročno

3.4. Zdravstveni utjecaj: poboljšana kakvoća zraka u unutrašnjosti i upotreba netoksičnih materijala.

4. Anestetički plinovi

4.1. Ako je primjenjivo, upotreba manje količine anestetičkih plinova provedbom drukčijih vrsta anestezije (npr. intravenozno, spinalne blokade) ili smanjenje protoka svježeg plina kada je moguće. Kratkoročno

4.2. Obustava upotrebe anestetičkih plinova s najlošijim utjecajem u pogledu stakleničkih plinova. Kratkoročno

4.3. Implementacija strategija recikliranja za anestetičke plinove. Srednjoročno/dugoročno

5. Potrošnja energije

5.1. Prelazak na obnovljive energije. (Pogodnosti po javno zdravlje: manje zagađenje zraka uslijed izgaranja fosilnih goriva – manja smrtnost i morbiditeti.) Kratkoročno

5.2. Poboljšanje energetske učinkovitosti sljedećim mjerama:

5.2.1. Prozračivanje: smanjenje potrošnje ako je isplativo, optimizacija upotrebe instalacijom detektora prisutnosti u operacijskim salama. Srednjoročno

5.2.2. Hlađenje: instalacija vrata koja se automatski zatvaraju. Srednjoročno/dugoročno

5.2.3. Grijanje: povećanje osnovne temperature ako je isplativo. Upotreba visokoučinkovitih dizalica topline. Osiguravanje dobre izolacije. Srednjoročno/dugoročno

5.2.4. Rasvjeta: prelazak na LED svjetiljke, instalacija detektora prisutnosti. Kratkoročno/srednjoročno

5.3. Zdravstvena pogodnost: neizravan utjecaj smanjenja zagađivača u zraku i emisija stakleničkih plinova.

6. Prijevoz

6.1. Optimizacija zakazanih termina kako bi pacijenti rjeđe morali dolaziti u bolnicu, kao u ovom primjeru: pacijent dolazi jedanput na termin s anesteziologom i kirurgom. Srednjoročno

6.2. Implementacija digitalnih predoperativnih konzultacija. Srednjoročno

6.3. Ponuda opcija za najam bicikala zaposlenicima. Kratkoročno/srednjoročno

6.3.1. Zdravstvena pogodnost: poboljšanje zdravlja zaposlenika većom tjelesnom aktivnošću

6.4. Elektrifikacija voznog parka u vlasništvu bolnice. Srednjoročno/dugoročno

6.5. Ponuda subvencija za javni prijevoz zaposlenicima. Jačanje pristupačnosti autobusom i vlakom putem suradnje s lokalnom samoupravom. Kratkoročno/srednjoročno

6.6. Zdravstvena pogodnost: neizravan utjecaj smanjenja zagađivača u zraku i emisija stakleničkih plinova.

7. Hrana

7.1. Upotreba lokalnih proizvoda za smanjenje emisija uslijed prijevoza. Kratkoročno/srednjoročno

7.2. Hrana na biljnoj bazi te smanjenje mesa i proizvoda na životinjskoj bazi. Kratkoročno

7.2.1. Zdravstvena pogodnost: manje krvožilnih bolesti.

7.3. Upotreba digitalnih alata za identifikaciju preferencija pacijenata u pogledu hrane prije njezine distribucije radi smanjenja otpada od hrane. Srednjoročno

7.4. Implementacija višekratnih kutija za hranu i pića za ponijeti. Kratkoročno

8. Općenito

8.1. Naglašavanje preventivne medicine za izbjegavanje bolesti i, posljedično, potreba za dijagnostikom i liječenjem. Implementacija strategija za očuvanje zdravlja zaposlenika, na primjer, pružanjem sportskih tečajeva, savjetovanja i nagrada za prestanak pušenja. Na razini pravilnika to bi podrazumijevalo promjenu zdravstvenih ulaganja u preventivnu medicinu. Dugoročno

8.1.1. Zdravstvene pogodnosti: manja smrtnost i manje bolesti.

8.2. Smanjenje bespotrebnih medicinskih zahvata. Implementacija jasnih smjernica za dijagnostiku i liječenje u bolnicu te obrazovnih mjera za liječnike i studente medicine o tome kako izbjeći bespotrebnu dijagnostiku i zahvate. Dugoročno

8.2.1. Zdravstvena pogodnost: manje zdravstvenih komplikacija uslijed bespotrebne dijagnostike i zahvata.

8.3. Ulaganje u digitalizaciju: digitalne konzultacije i digitalni zdravstveni kartoni mogu pomoći uštedjeti ljudske resurse, učiniti sve informacije dostupnima te tako izbjeći napore i/ili materijale koji su već provedeni.

8.4. Ulaganje u istraživanje: područje medicine nalazi se tek na početku kada je riječ o procjeni ugljičnog otiska. Brojni su čimbenici još nepoznati. Na primjer, koji lijekovi imaju održiviji lanac opskrbe? U suradnji s inženjerima za održivost procijeni najodrživije mogućnosti liječenja u zdravstvenom sektoru. U pogledu lijekova, postavi bazu podataka radi pružanja smjernica odjelu za nabavu. Postoje li načini za provedbu kružnog gospodarstva u bolnici, na primjer, odvajanjem plastike izravno u bolnici ILI uključivanjem proizvodnih poduzeća?

8.5. Uključivanje zdravstvene radne snage: oni najbolje znaju kako svakodnevni život izgleda i oni su ti koji te promjene moraju provesti. Mora ih se uključiti već od samog početka. Osviještenost, edukacija i motivacija vrlo su važni čimbenici.

8.5.1. Zdravstvena pogodnost: zdravo radno okruženje s dobrim timskim duhom može biti korisno u pogledu mentalnog zdravlja zdravstvenih radnika.